Uz vijesti pune zastrašujućih priča o novom koronavirusu, COVID-19, lako se osjećati anksiozno. Iako je prirodno biti zabrinut zbog velike epidemije bolesti, kao što je koronavirus, previše zabrinutosti može biti kontraproduktivno. Srećom, postoje stvari koje možete učiniti kako biste svoje strahove olakšali. Informacije tražite kod pouzdanih izvora, poput Svjetske zdravstvene organizacije. Također možete poduzeti razumne mjere opreza da se ne razbolite, kao što je redovno pranje ruku. Ako vam ništa ne pomaže da se osjećate bolje, možda je došlo vrijeme da kontaktirate svog liječnika ili terapeuta.
Razvijanje realne perspektive
Informirajte se iz pouzdanih izvora. Priče u vijestima i na društvenim mrežama često preuveličavaju rizik povezan s bolestima poput koronavirusa. Informacije koje daju često su također netačne ili zastarjele. Da biste osigurali dobivanje tačnih i razumnih informacija, držite se izvora poput državnih instituacija i Svjetske zdravstvene organizacije.
Pogledajte statistiku da biste dobili jasniju perspektivu. Kada svakodnevno u vijestima slušate zastrašujuće priče o koronavirusu lako je steći krivi osjećaj koliko je zapravo opasan. Imajte na umu da je od više od 82 000 do sada potvrđenih slučajeva virusa COVID-19 samo 3,4% zaraženih ljudi umrlo od komplikacija povezanih s bolešću. Koronavirus nije fatalan za većinu ljudi koji su inače zdravi. Usporedbe radi, gripa svake godine samo u SAD-u zarazi čak 45 miliona ljudi i uzrokuje do 61.000 smrti. Većina ljudi koji dobivaju koronavirus razvijaju simptome nalik gripi, poput temperature, kašlja i bolova u tijelu. Koronavirusne infekcije su rijetke u djece, a simptomi su obično mnogo blaži kod djece nego kod odraslih.
Izbjegavajte praćenje previše medijskih priča o virusu. Čak i vijesti iz respektabilnih izvora mogu djelovati preopterećujuće ukoliko ih previše gledate. Ako osjećate veliku zabrinutost zbog koronavirusa pokušajte pauzirati čitanje, gledanje ili slušanje priča o tome. Postavite sebi ograničenje koliko vremena provodite gledajući vijesti o epidemiji.
Podijelite korisne informacije s prijateljima i porodicom. Možete pomoći sebi i drugima da se smire zbog koronavirus epidemije dijeleći sve korisne informacije koje nađete. Ako primijetite korisne novosti o koronavirusu iz uglednog izvora, pošaljite link na društvenim mrežama ili ga pošaljite e-poštom prijateljima ili članovima porodice koji su zabrinuti zbog virusa.
Ako ostanete mirni i držite se dijeljenja činjeničnih informacija, možete dati dobar primjer drugima i pomoći u sprečavanju širenja panike.
Anti-stres aktivnosti
Podijelite svoje osjećaje sa dragim osobama. Ako i dalje osjećate zabrinutost zbog koronavirusa usprkos preduzetim mjerama opreza, možda bi vam bilo korisno da razgovarate o svojim brigama. Pozovite prijatelja ili člana porodice i razgovarajte s njima o tome kako se osjećate. Možda ćete zapaziti da se oboje osjećate bolje nakon razgovora o tome!
Izbjegavajte razgovor s bilo kime ko paniči o virusu ili širi netačne, senzacionalističke informacije. Razgovarajte s nekim ko je smiren, ko vam može pomoći kroz realan, pribran pristup.
Radite anti-stres aktivnosti kako biste se lakše opustili. Vježbe i aktivnosti za smanjenje stresa mogu vam pomoći da se osjećate mirnije i da više kontrolirate svoje osjećaje kada ste zabrinuti zbog nečega. Također mogu pomoći da smetnete brige s uma. Kad počnete osjećati zabrinutost zbog koronavirusa, pokušajte učiniti nešto što vam pomaže da se osjećate mirno i opušteno, poput meditacije, odlaska u šetnju ili trčanje, čitanja knjige ili gledanja zabavne TV emisije, rada na hobiju ili kreativnom projektu
Razgovarajte sa terapeutom ukoliko vam anksioznost ometa svakodnevni život. Ako se jednostavno ne možete osloboditi tjeskobe zbog koronavirusa, može vam pomoći savjetnik ili terapeut. Mogu vas naučiti strategijama suočavanja sa strahovima na zdrav način ili čak propisati lijekove za smanjenje anksioznosti. Pozovite savjetnika ili zamolite svog liječnika da vam nekoga preporuči. Možda će vam trebati dodatna pomoć ako:
- Vaše brige počinju ometati vašu sposobnost rada, spavanja ili interakcije s drugima
- Imate nametljive ili opsesivne misli o koronavirusu
- Imate straha od simptoma koje imate, a koji se ne popravljaju čak i ako vas liječnik uvjerava da nemate koronavirus.
Zaštita od infekcije
Često perite ruke toplom vodom i sapunom. Jedan od najboljih načina zaštite od svake zarazne bolesti, pa i koronavirusa je pranje ruku. Operite ruke svaki put kad odete u kupaonicu, dodirujete predmete na javnim mjestima ili se spremate za jelo ili pripremu hrane. Koristite toplu vodu i sapun za ruke i perite ruke najmanje 20 sekundi. Obavezno operite dlanove, gornju površinu šake i između prstiju.
Kad završite s pranjem, osušite ruke čistim, suhim peškirom ili papirnim ubrusom.
Upotrijebite sredstvo za čišćenje ruku na bazi alkohola ako ne možete doći do sapuna i vode. Nosite ih sa sobom u torbi ili džepu.
Ruke držite podalje od očiju, nosa i usta. Mnogi virusi, uključujući virus COVID-19, ulaze u vaše tijelo kroz sluz u očima, nosu i ustima. Izbjegavajte dodirivanje lica, osim kada ga perete ili nanosite sredstva za njegu kože, a uvijek prvo operite sapunom i vodom.
Ako trebate dodirnuti lice, a nemate pristup sapunu i vodi, očistite ruke sredstvom za čišćenje ruku na bazi alkohola.
Držite se podalje od ljudi koji su očigledno bolesni. Ako neko blizu vas kiše, kašlje ili vam se čini da teško diše, držite udaljenost. Budite udaljeni najmanje metar od njih. To će smanjiti vaše šanse da udahnete kapljice kontaminirane virusom ako kišu ili kašlju u vašoj blizini.
Dovoljna sna
Ako niste na nekom području u kojem ima puno aktivnih slučajeva koronavirusa, ljudi oko vas koji imaju ove simptome vjerovatnije su samo prehlađeni. No, uvijek je dobra ideja držati se podalje od bolesnih ljudi.
Uvijek temeljito operite ruke nakon interakcije s bolesnom osobom.
Odmarajte se i jedite zdravo kako biste održali svoj imunološki sistem jakim. Briga o vašem cjelokupnom zdravlju može smanjiti vaše šanse da se razbolite. Osnažite svoj imunološki sistem jedući uravnotežene, hranjive obroke s puno voća, povrća, integralnih žitarica i zdravih izvora masti (poput ribe, biljnih ulja, orašastih plodova i sjemenki). Obavezno osigurajte 7-9 sati sna ako ste odrasla osoba ili 8-10 ako ste tinejdžer.
Fizička aktivnost također može poboljšati vaš imunološki sistem. Pokušajte provoditi barem 30 minuta dnevno baveći se umjerenom fizičkom aktivnošću, poput hodanja ili obavljanja kućnih poslova.