1. Po završetku vožnje, a prije gašenja motora ključem, najprije preko odgovarajućih prekidača ugasiti: farove, ventilator, grijač stakla i ako je još koji jak el. potrošač ostao uključen. Zatim će se ugasiti motor. Ovako štedite električne kontakte brave odnosno kontakt ključa.
2. Motoru nanose najviše štete, i skraćuju mu životni vijek, sljedeća ponašanja vozača: Dozvoljavanje visokih okretaja hladnog motora. Čak ¾ životnog vijeka motora potroši se u periodima ”hladnog starta” i zagrijavanja do dostizanja radne temperature, a svega ¼ za sve ostalo vrijeme njegovog rada. Otuda je od velikog značaja da se period zagrijavanja motora što više skrati.
Funkcija termostata
Za taj zadatak u motoru postoji termostat – da tek po dostizanju radne temperature motora propusti rashladnu tekućinu iz motora kroz hladnjak. Ovaj se trenutak najčešće može prepoznati po osjetnijem vraćanju kazaljke termometra na instrument tabli, što može poslužiti za provjeru ispravnog rada termostata.
Dok je motor hladan, voziti nježno na gas i sa malim okretajima. U suprotnom (veliki zahtjevi i dopuštanje visokih okretaja u toku zagrijavanja) motor se ”najbolje u n i š t a v a ”. Veliki gas, a mali okretaji motora (”preopterećen motor” – npr. zahtijevanje za ubrzavanjem vozila velikim pritiskivanjem papučice gasa dok je vozilo u 5. brzini na velikoj uzbrdici). Puno se od njega potražuje, a on u takvom režimu niskih okretaja nema snage da bi povisio okretaje i tada se motor dosta grije. Slabo podmazuje i zato intenzivnije haba. Veoma visoki okretaji pri velikom gasu. Visoki okretaji motora bez pritisnute papučice gasa (kočenje motorom) manje su opasni.
Put se najbrže prelazi uz maksimalno ubrzavanje
3. Za BRZU vožnju: teorija pokazuje da se određeni put najbrže prelazi pod 3 uslova: uvijek maksimalno UBRZAVANJE. Svako ubrzavanje treba da bude najintenzivnije moguće ubrzavanje. Režim maksimalnog okretnog momenta motora nije pri visokim okretajima, kada je snaga motora maksimalna, već pri oko 1/2 do 2/3 tih okretaja; ispod i preko tih okretaja vučna sila je manja. Zato, ako se, izborom stupnja prijenosa, okretaji motora što više održavaju blizu tog režima, ima se njegovo najživlje, najžustrije odazivanje na dodavanje gasa. Tada je moguće ostvariti i najveće UBRZAVANJE vozila – uvijek maksimalna BRZINA (koliko može vozilo i dozvoljavaju okolnosti). Svako skretanje, svaka intervencija volanom, što veća to više usporava vozilo. Idealno bi bilo voziti strogo pravo, bez skretanja. Otuda je tehnika prolaska kroz zavoje od najvećeg značaja: zavoj treba proći što ”glatkije”, elegantnije.
”Sječenje” zavoja je korisno iz dva razloga. Skraćuje se dužina trase kroz zavoj u odnosu na trasu bez skraćivanja i drugo, povećava se prečnik trase kroz krivinu, čime se smanjuje centrifugalna sila koja izbacuje vozilo iz krivine. Ta sila zavisi od kvaliteta guma i podloge ali i od pritiska kotača na podlogu. Uvijek maksimalno KOČENJE (svako kočenje treba da bude najintenzivnije moguće kočenje koje dopuštaju dati uslovi – kočnice, gume, kolnik, kiša, prašina, zavoj…).
Štedljiva vožnja
4. Za ŠTEDLJIVU vožnju ima 2 savjeta: a) izbjegavati usporavanje i b) težiti vožnji u režimu maksimalnog okretnog momenta. a) Najveći efekt na uštedu goriva ima vožnja sa što manje USPORAVANJA i KOČENJA a naročito ZAUSTAVLJANJA. (Podrazumijeva se usporavanje kada situacija u prometu to zahtjeva.) Obrazloženje: kinetička energija (energija kretanja) vozila dobijena je na račun potrošenog goriva i srazmjerna je kvadratu brzine vozila (1/2mv2). Ova se energija potpuno gubi zaustavljanjem (točnije pretvara se u toplinu na kočionim pločicama). Naravno, da bi se vozilo dalje kretalo, energija potom mora da se nadoknadi novom potrošnjom goriva.
Start vozila iz mjesta je režim najveće moguće potrošnje goriva. Stoga: na iz daljine primjećeno crveno svjetlo na semaforu: oduzeti gas i lagano usporavati vozilo (prebacivanjem u sve niže stupnjeve prijenosa i, ako treba, kočnicom). Namjera je da se izbjegne ZAUSTAVLJANJE i kroz zeleno ”klizne” sa što većom brzinom (energijom). Osim uštede goriva, vozeći na ovakav način moguća je čak i brža vožnja – prolaskom mimo vozila koja su se zaletjela i sada stoje (
Vožnja prije svega treba biti sigurna
5. Za SIGURNU vožnju može se reći i sljedeće: – Tehnika je kvarljiva, ma koliko bila suvremena, nova i kvalitetna. Čovjek je, kako je svima razumnima jasno, također sklon zamoru i greškama. – I pored 3 raspoloživa načina kočenja vozila: motorom, nožnom i ručnom kočnicom, može se desiti da u presudnom trenutku auto ne možemo zaustaviti. Skoro nikad neispravnost kočnica nije otkrivena drugačije nego prilikom zatajivanja kad su potrebne. Zato ih treba redovno servisirati. – Ima jedno pravilo. Može se desiti da vas neko obiđe ili pretekne, a da ste vi time iznenađeni jer ga niste pravovremeno vidjeli u retrovizoru. Tada ste ili loš, neoprezan vozač ili ste umorni. Hoće reći: uvid u situaciju iza vas je neophodan koliko god uvid u situaciju ispred.
Pojasevi su spasonosni u mnogo slučajeva. Njihov se doprinos sigurnosti putnika najbolje je opisao jedan iskusni prometni inženjer poslije obimnih ispitivanja. On kaže: “posljedice po zdravlje putnika se ustostručuju ako prilikom nezgode pojasevi nisu bili vezani.” – Nasloni za glavu čuvaju vratne kralješke od naglog zabacivanja glave, bilo uslijed udara od pozadi bilo od povratnog zabacivanja glave unazad, ako je vozilo naglo zaustavljeno. Nasloni trebaju biti podešeni visoko, u visini potiljka, a ne nisko, u visini vrata. – Zračni jastuci spašavaju život u najtežim situacijama, udarima, sudarima i prevrtanjima i ne trebaju se smatrati skupim. Potrebniji su nego klima uređaj, npr. u EU su obavezni.
Električni podizači stakala na prozorima olakšavaju vožnju
Ručno otvaranje desnog prozora u toku vožnje može prouzrokovati i neželjeno okretanje volana. U EU su obavezni. – Lančani sudari nastaju iz razloga nepažljivog praćenja prometa. Nekad je to nedovoljno budne vožnje, rastojanja od vozila ispred, neprilagođenog brzini kretanja kolone, nedovoljne preglednosti ispred sebe i sl. Vrlo je korisno imati treće, horizontalno STOP svjetlo iznad gepeka.
Stil vožnje u koloni treba biti takav da se promatra ponašanje što daljeg vozila u koloni ispred sebe, a ne samo onog neposredno ispred sebe. Reakcija na usporavanje ili stop svjetlo treba biti uklanjanje desnog stopala sa pedale gasa i prislanjanje na pedalu kočnice. Bilo da se odmah i koči, bilo da se samo takne pedala kočnice. Paljenjem STOP svjetla obavijeste se vozila iza sebe o namjerama kočenja, bilo da se na taj način noga samo dovodi u pripravan stav za eventualno potrebno kočenje.
Dragocjene sekunde
Tako se štedi dragocjena sekunda preorijentacije iz režima vožnje u režim kočenja: uočavanje opasnosti, donošenje odluke o kočenju, napuštanje zatečenog režima vožnje i početka kočenja. Pri iole problematičnijoj situaciji treba upaliti sva 4 žmigavca.
Gume mogu otkazati i pri maloj brzini ali je to češće pri velikoj. Ako bi se desilo pucanje ili naglo ispuštanje zraka iz gume pri velikoj brzini, treba postupiti ovako. Osnovno je pravilo da se tada panično ne koči, jer bi se tako izazvalo zanošenje vozila i sletanje sa puta. Čvrsto držati volan i održavati pravac vozila. Tek po opadanju brzine kočiti, ali nikako naglo već lagano.
Kočenje u krivini
Kočenje u krivini je uvijek rizično jer je vozilo u krivini već izloženo režimu sličnom kočenju. Pogotovo ako se u krivini iznenada naiđe na led, blato ili šljunak. Zato se kočenje mora obaviti blagovremeno – ispred krivine. Ako se ipak pokaže neophodnim kočenje u krivini, treba postupiti na sljedeći način. Ispraviti volan, tj. pravac kretanja u krivini, i na toj kratkoj i kratkotrajnoj pravoj dionici izvršiti što efikasnije kočenje. Zatim vratiti vozilo na trasu po putanji krivine.
Ako se ima prisebnosti i vremena za to, neposredno prije nego se desi jači udar ili sudar, korisno je sljedeće. Otškrinuti vrata, kako se ne bi zaglavila i otežala izlazak ili iznošenje ošamućenih i ozlijeđenih putnika iz vozila. – U takvoj situaciji, treba ruke ukloniti sa volana, a ne čvrsto se oslanjati na njega, i tako ugroziti ruke. Noge odmaći od pedala. Trup i ruke i noge će zaustaviti pojasevi ili zračni jastuk. – Ako bi se, ne daj Bože, desila situacija u kojoj prijeti direktan sudar sa vozilom iz suprotnog smjera, treba znati da je to najteži mogući udes, sa najgorim posljedicama. Zato treba ići na prevrtanje – namjerno skrenuti sa puta i svjesno izabrati manje zlo. Posljedice prevrtanja su neizvjesne i ne moraju biti strašne kao direktan sudar.
Zarobljavanje u vozilu
Upad u rijeku, jezero ili more može dovesti do zarobljavanja i davljenja u vozilu. Zato treba biti priseban i što prije otvoriti, ne vrata, jer je to pod vodom skoro nemoguće, već što više prozora, da bi se kroz njih omogućilo izvlačenje putnika iz vozila. – Vožnja male djece na krilima vozača ili suvozača je krajnje riskantna. Pri udaru vozila čak i pri brzini od 20-tak km/h, ruke, čak i ako su čvrsto uprte u volan, ne mogu zaustaviti tijelo i ono gnječi dijete na volan.
Požar u automobilu
Požar u vozilu najčešće izaziva ili potpomaže struja, a ona dolazi iz alternatora ili akumulatora. Prvo je dakle ugasiti motor, a za drugo je korisno imati labavo pričvršćena (npr. privezana) blizu akumulatora kliješta za sječenje kabla sa kleme akumulatora. Ili ključ kojim se može brzo intervenirati (najčešće okasti ključ br. 10 ili 13) i, u slučaju dima ili požara, brzo skinuti jednu (bilo koju) klemu sa akumulatora. Aparat za gašenje požara je također potreban. Sa njim treba prići blizu haube i sa njegovom pripremom za upotrebu završiti prije njenog podizanja. Jer poslije otvaranja haube nastaje burno intenziviranje plamena kao posljedica neometanog priliva kisika. Ako netko vozi pijan treba ga prijaviti policiji. Opasan je kao samouvjeren, nerazuman, neuračunljiv, neodgovoran, bezobziran i za svaku je osudu pa i sudsku.
6. Za održavanje vašeg ljubimca: – Održavanje automobila je najvažnije za upravljački i kočioni sistem – moraju biti ispravni. Ako nije tako onda je vozilo opasno po okolinu, po, ni krive ni dužne, učesnike u saobraćaju. A loša limarija, kao i neispravan motor – ipak su od manje važnosti za sigurnu vožnju. Nisu svi majstori neuki, ali veliki je postotak nepouzdanih majstora. Ugledna je, npr., radionica, ali majstor po kome je ona postala ugledna ne radi, a mladi momci koji rade nisu ništa bolje obučeni nego u bilo kojoj manje uglednoj radionici.
Kome prepustiti servis automobila?
Osim neukosti, krasi nas i bezobrazluk. Naprimjer, desi se da ovlašten servis stranci koja mu predaje auto na servis, sa punim povjerenjem u poslovnost i stručnost, naplaćuje, ali ne mijenja ulje u motoru. U takvoj situaciji preostaje da se bira majstor kome se može vjerovati. Ili: ko umije neka se sam bavi majstorijom, puno sitnih kvarova se može popraviti po principu ”uradi sam”.
Osvajanje terena znanja, umijeća i iskustva, kao i oduvijek, radi se postupno. Najprije treba odvojiti vrijeme. Pažljivo i strpljivo razgledati cjeline i detalje vozila na kojima se očekuje uzrok kvara ili nepravilnosti rada. Uočiti princip i način rada sastavnih dijelova. Isprobati kako rade takvi dijelovi na istom drugom vozilu, ukoliko ako postoji takva mogućnost. Treba kupiti i neophodan alat, ali ne odmah komplet alata, jer nažalost nude se sumnjivi kvaliteti, već kvalitetan dio po dio alata.